U sklopu projekta „Javne politike Europske unije i platformizacija kulturnog i audiovizualnog sektora – platEU“ koji koordinira Odjel za kulturu i komunikacije, IRMO, organiziran je početni sastanak projekta koji je održan u ponedjeljak 26. travnja 2021. godine preko platforme Zoom. Početni sastanak ovog dvogodišnjeg projekta okupio je hrvatske istraživačice i istraživače koji se bave kulturnim politikama u akademskoj i kulturnoj zajednici, kulturne djelatnike, predstavnike civilnog društva i donosioce odluka u kulturi. U prvom dijelu sastanka predstavljen je tematski okvir, ciljevi projekta te planirane aktivnosti, da bi potom bio prezentiran organizacijski odbor projekta, te vanjski suradnici i partnerske organizacije na projektu. U drugom dijelu sastanka su po prvi put bili prezentirani rezultati istraživanja o digitalizaciji kulture i kulturnim praksama u doba pandemije suradnika s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru nakon čega je održana šira diskusija o rezultatima istraživanja u kontekstu tematskog okvira projekta platEU.
Sastanak je otvorila dr. sc. Aleksandra Uzelac, voditeljica Odjela za kulturu i komunikacije, IRMO, koja je izrazila dobrodošlicu svima na sastanak te je potom ukratko predstavila istraživački okvir rada Odjela u kontekstu novog projekta platEU. Navela je kako je cilj istraživanja Odjela stvaranje znanstvenog uvida u različite procese uključivanja hrvatske kulture u globalne trendove i u procese kulturnog i komunikacijskog razvoja, kako lokalnog tako i globalnog. Istraživanja Odjela su fokusirana na način praćenja razvoja oblikovanja postojećih kulturnih praksi izloženih međunarodnim političkim, ekonomskim i tehnološkim procesima. Doktorica Uzelac je istaknula kako se u tom kontekstu istražuju promjene kulturne i medijske politike, a kultura i komunikacija se uvijek promatraju kao ključni element društvenog razvoja i kao osnovni društveni procesi. U radu Odjela posebni se naglasak stavlja na dimenzije održivosti i pluralizma kao nužnih elemenata suvremenih pravaca razvoja, isto kao i na demokratizaciju sustava kulture u kontekstu upravljanja kulturnim sektorom, gdje je fokus kako na upravljanju javnim kulturnim resursima, tako i na razvoju inovativnih oblika u upravljanju organizacijama i institucijama u kulturi. Doktorica Uzelac je ukazala kako je projekt platEU, čija je pažnja usmjerena na poticanje rasprave i refleksije o javnim politikama Europske unije povezanima s utjecajem online platformi na europski audiovizualni i kulturni sektor ustvari logičan nastavak istraživačkih interesa proizašlih iz prethodnih projekata Odjela. Pri tome je posebno naglasila važnost prethodnog Jean Monnet projekta naziva „EU kompetencije i nacionalne kulturne politike: kritički dijalozi“ (CULPOL) kojeg je Odjel provodio u periodu od 2016. do 2018. godine, a kojemu je cilj bio poticanje diskusije i kritičkog dijaloga o utjecaju agende Europske unije na hrvatsku kulturnu politiku. Jedna od važnih tema projekta CULPOL bila je i tema izazova kulturnih politika u digitalnom kontekstu, pa je tako kroz aktivnosti projekta po prvi put u kulturnom sektoru u Hrvatskoj otvorena rasprava o Europskoj strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta kao jednoj od najvažnijih faktora u kulturi koji donosi značajne promjene za rad cijelog sektora. Europska strategija jedinstvenog digitalnog tržišta bila je jedna od prioriteta prethodnog sastava Europske komisije i kao takva je donijela mnoge policy promjene vezane uz regulaciju online platformi. Budući da je u Hrvatskoj primjetan nedostatak znanja o procesima javnih EU politika koje su povezane uz platformizaciju kulturnog i audiovizualnog sektora, platEU projekt, naslanjajući se na znanja o europskom jedinstvenom digitalnom tržištu i digitalnim politikama koja su stečena kroz CULPOL projekt, namjerava produbiti diskusiju o tome mogu li platforme doprinijeti porastu poslova i razvitku vještina u Europskoj uniji gdje nije zanemariv kontekst dominacije pretežito američkih platformi te tako također želi otvoriti raspravu upravo o pitanjima europskog identiteta, ciljevima europske integracije i uloge koju EU ima na globalnoj razini. Suradnici na projektu doprinijet će stoga otvaranju pitanja i analitičkog rasvjetljavanja problema koji se postavljaju pred hrvatski kulturni i audiovizualni sektor u kontekstu platformizacije sektora.
Nakon uvodnog izlaganja, dr. sc. Jaka Primorac, voditeljica projekta platEU, predstavila je tematski okvir projekta, dosadašnje kao i planirane aktivnosti ovog dvogodišnjeg projekta koji će trajati do 17.listopada 2020.godine. Nadovezujući se na prethodno izlaganje također je naglasila kako je projekt proizašao iz istraživanja kojima se Odjel prije bavio, pri čemu je direktna poveznica upravo već spomenuti Jean Monnet projekt CULPOL. Istaknula je kako su tijekom navedenog projekta otvorena pitanja o važnosti EU digitalnih politika za kulturni sektor, zatim utjecaja ‘Europske strategije jedinstvenog digitalnog tržišta’ na kulturu i medije u Hrvatskoj, ali su također i kroz druge projektne aktivnosti (kao npr.diskusiju o internetskim monopolima provedenu u suradnji s Multimedijalnim institutom) otvorena i pitanja o utjecajima online platformi na različite aspekte svakodnevnog života. Voditeljica projekta je naglasila kako je važno sagledati cjelokupnu društvenu uronjenost kroz djelovanje platformi. Po nekim teoretičarima ulazimo u tzv.platformsko društvo, kao što to govori José van Dijck, dok drugi teoretičari poput Nicka Srniceka govore o platformskom kapitalizmu. Navela je kako se u ovom projektu sa jedne strane platformizacija promatra kao proces penetracije infrastruktura, ekonomskih procesa i okvira upravljanja digitalnih platformi u različite sektore kao i u samu sferu života, te sa druge kao reorganizaciju kulturnih praksi i imaginarija oko samih platformi. Dakle, važnost kritičkog razmatranja utjecaja online platformi prepoznata je kao tema od daljnjeg interesa Instituta u prethodnom istraživačkom razdoblju, pa se samim time i odlučilo na raspisivanje i pokretanje ovog projekta, premda se pri osmišljavanju projektne prijave nije moglo ni naslutiti u koliko ćemo tek platformiziranijem društvu živjeti u 2020. i 2021. godini.
Predstavljajući tematski okvir i ciljeve projekta, doktorica Primorac je istaknula kako je već opće mjesto da je digitalizacija značajno utjecala na europska društva i kako su te promjene prepoznate kroz javne politike Europske unije gdje digitalne politike zauzimaju važno mjesto. Upravo je Europska strategija jedinstvenog digitalnog tržišta (DSM Strategy) bila jedan od prioriteta prethodnog sastava Komisije, te je donijela mnoge policy promjene vezane uz regulaciju online platformi, a važno je naglasiti da je i dalje prioritet trenutačnog sastava Komisije. Unutar komisijskog diskursa, o platformama se govori kao o čimbenicima koji mogu doprinijeti porastu poslova i vještina u Europskoj uniji, ali dominacija pretežno američkih platformi (npr. Google, Amazon, Facebook, Apple, Microsoft, Netflix) otvara raspravu o pitanjima europskog identiteta, ciljevima europske integracije i uloge koju Europska unija ima na globalnoj razini. Nadalje, u Hrvatskoj je vidljiv nedostatak znanja i kritičkog osvrta na procese EU javnih politika koje su povezane uz platformizaciju kulturnog i audiovizualnog sektora, ne samo među studentima, kulturnim radnicima, aktivistima organizacija civilnog društva i građanstvu, nego i među donositeljima javnih politika. Iz tog je razloga glavni cilj projekta platEU promocija rasprave i refleksije o javnim politikama Europske unije povezanim uz utjecaj online platformi na europski kulturni i audiovizualni sektor. Voditeljica projekta je tako istaknula kako su očekivani učinci projekta dvojaki: kao prvo, otvaranje rasprave i refleksije o europskom regulatornom okviru i policy instrumentima povezanim sa utjecajem online platformi na europski kulturni i audiovizualni sektor, sa posebnim fokusom na Hrvatsku; te kao drugo, razmjena i proširenje znanja o navedenim temama uz pomoć europskih stručnjaka i stručnjakinja kako bi se stvorili informacijski i obrazovni materijali za potrebe programa europskih studija. Navedeni materijali potrebni su ne samo studentima, kulturnim radnicima, medijskim profesionalcima, nego i građanima kako bi oni mogli posvema razumjeti implikacije platformizacije kulturnog i audiovizualnog sektora. Naglasila je kako je projekt platEU interdisciplinarne prirode te će biti otvoren akademskoj zajednici, kulturnim radnicima/ama, istraživačima/cama, donosiocima odluka, civilnom društvu koje se bavi kulturom i medijima, široj zainteresiranoj publici i građanstvu pri čemu će posebna pažnja biti će posvećena studentskoj populaciji, mladim kulturnim profesionalcima, te mladim IRMO istraživačima/icama. Očekivani rezultati projekta uključuju organizaciju petodnevnog poslijediplomskog tečaja koji će biti održan na Interuniverzitetskom centru (IUC) u Dubrovniku, zatim organizaciju masterclassa u suradnji sa Akademijom dramske umjetnosti (ADU) u Zagrebu, potom seriju predavanja/javnih rasprava koja će biti organizirana u suradnji sa udrugom ‘Drugo more’ u Rijeci, Odjelom za sociologiju Sveučilišta u Zadru, te Sveučilištem u Zagrebu. Uz navedene aktivnosti tijekom trajanja projekta biti će razvijana informacijsko-komunikacijska web platforma (platEU.irmo.hr) na kojoj će biti dostupni svi rezultati i informacije o projektu. Na web platformi će također biti dostupni i svi materijali koji će biti razvijani u sklopu istraživačke dionice projekta posvećene razvoju materijala za programe europskih studija u formatima policy tekstova, blog članaka te materijala za događaje organizirane u sklopu projekta (web rubrike: platEU osvrti i platEU knjižnica). U sklopu projekta također će biti pripremljen rukopis tematskog broja znanstvenog časopisa otvorenog pristupa. Nakon predstavljenih planiranih aktivnosti voditeljica projekta je ukazala na već odrađene te pokrenute aktivnosti – od uspostavljene informacijsko-komunikacijske platforme, održanih organizacijskih sastanaka, te objavljenih platEU osvrta i prve verzije platEU knjižnice.
Nakon predstavljanja tematskog okvira i projektnih aktivnosti predstavljen je Organizacijski odbor projekta, koji uz dr. sc. Jaku Primorac (voditeljicu projekta), višu znanstvenu suradnicu sa Odjela za kulturu i komunikacije, IRMO i dr. sc. Aleksandru Uzelac, voditeljicu Odjela za kulturu i komunikacije, IRMO, sačinjavaju i dr. sc. Senada Šelo Šabić, viša znanstvena suradnica u Odjelu za međunarodne gospodarske i političke odnose, IRMO, te također sa Odjela za kulturu i komunikacije, IRMO: dr. sc. Paško Bilić, znanstveni suradnik, Barbara Lovrinić, asistentica i Sunčana Franić, stručna suradnica. Projektne aktivnosti planirane su u suradnji sa partnerskim organizacijama čiji su predstavnici potom obrazložili svoj interes za sudjelovanje u projektu. Tako je Davor Švaić, izvanredni profesor te prodekan za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Akademije dramskih umjetnosti (ADU), Sveučilišta u Zagrebu istaknuo važnost teme projekta za djelatnosti Akademije, potom je predstavio aktivnosti ADU povezane uz samu temu projekta te je naglasio važnost uključivanja studenata/ica u rad na projektu. Davor Mišković, voditelj NVO Drugo more iz Rijeke istaknuo je tematsku povezanost projekta sa programskim pravcima Drugog mora, te je naveo da se nada kako će aktivnosti poput planirane javne rasprave u Rijeci biti moguće ostvariti u izvornom formatu. Nada Bruer Ljubišić, izvršna tajnica Interuniverzitetskog centra (IUC) iz Dubrovnika predstavila je izazove sa kojima se IUC suočava tijekom pandemije, te je istaknula da se nada da će sada već dugogodišnja suradnja sa Institutom u organizaciji poslijediplomskih seminara moći biti ostvarena i sljedeće godine. Za kraj predstavljanja partnerskih organizacija govorila je dr. sc. Valerija Barada, izvanredna profesorica i pročelnica Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru koja je izrazila zadovoljstvo budućom suradnjom na projektu, te je naglasila da joj je drago da će u drugom dijelu početnog sastanka projekta platEU po prvi puta biti predstavljeni podaci istraživanja koje su proveli upravo kolegica i kolega sa Odjela za sociologiju sa Sveučilišta u Zadru kao partnerske organizacije.
Nakon kratke pauze su tako u drugom dijelu sastanka prezentirani rezultati istraživanja ‘Kultura u karanteni: obrasci kulturne potrošnje u doba pandemije’ koje su tijekom perioda prvog lockdowna od 20.4. do 9.5.2020.godine proveli doc. dr. sc. Željka Tonković i doc. dr. sc. Krešimir Krolo, s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Istraživanjem se željelo vidjeti kakav je utjecaj pandemije uzrokovane virusom SARS-CoV-2 na kulturni i kreativni sektor. Fokus istraživanja je bio na kulturnoj potrošnji tj. željelo se vidjeti da li je došlo do potencijalne promjene obrazaca konzumiranja kulturnih sadržaja. Anketno istraživanje provedeno je online na prigodnom uzorku od 350 ispitanika iz cijele Hrvatske, a cilj je bio ispitati različite aspekte kulturne potrošnje te korištenje interneta i računala. Mjerni instrumenti bili su: kulturne prakse, korištenje interneta i računala, te TV preferencije, a u istraživanju su kao korištene sociodemografske varijable (spol, dob, veličina naselja), obrazovanje ispitanika, objektivirani kulturni kapital (posjedovanje knjiga), aktivna kulturna participacija i TV preferencije. Dobni raspon ispitanika kretao se od 18 do 73 godine, pri čemu je u uzorku bila veća zastupljenost žena što je bilo očekivano s obzirom na već (prethodnim istraživanjima) utvrđene rodne razlike u kulturnoj potrošnji. Rezultati istraživanja ukazuju na povezanost pojedinih obrazaca potrošnje i ukusa s kulturnim kapitalom ispitanika te sa sociodemografskim i socioekonomskim varijablama kao što su spol, dob, mjesto stanovanja i radni status. Također su primjetne i razlike među ispitanicima koji su na neki način aktivni u polju kulturno-umjetničkog djelovanja te onih koji su ponajprije pasivni potrošači kulture. Rezultati pokazuju da je postavljanjem kulturnih sadržaja u virtualni prostor moguće samo djelomično nadomjestiti potrebe za različitim oblicima sudjelovanja u kulturi, pri čemu je primjetno vrlo nisko korištenje tako dostupnih kulturnih sadržaja tijekom pandemije. Premda treba istaknuti da rezultate istraživanja treba uzeti sa dozom opreza jer se ipak radi o prigodnom a ne reprezentativnom uzorku, kolegica Tonković i kolega Krolo istaknuli su kako su dobiveni rezultati većinom konzistentni s prethodnim istraživanjima koja ukazuju na strukturne razlike u kulturnoj potrošnji. Pri tome su istaknuli da je vidljiva (ne)jednakost pristupa digitaliziranim kulturnim sadržajima čiji su uzroci trojaki: razlike u kulturnom kapitalu, digitalnom kapitalu i tehnološkoj opremljenosti. Posljedično možemo govoriti o produbljivanju postojećih nejednakosti u kulturnoj potrošnji tijekom pandemije.
Nakon predstavljanja rezultata istraživanja slijedila je diskusija potaknuta prezentiranim podacima i spoznajama o nejednakostima u digitalnoj kulturnoj potrošnji u Hrvatskoj. Postavilo se pitanje dosega lokalnih modela digitalizacije kulture i kulturne distribucije u kontekstu dominacije audiovizualnih streaming platformi pri čemu se raspravljalo i o investiranju u hrvatsku kreativnu proizvodnju i marketing (od filmske, televizijske pa tako i proizvodnje videoigara). Također se diskutiralo o potrebi za kritičkim preispitivanjem pojma ‘platformizacije’, te boljem razumijevanju upotrebe algoritama u kreativnoj proizvodnji i distribuciji. Sastanak je završen uz zahvale svim sudionicima i sudionicama na dinamičnoj razmjeni mišljenja te sa pozivom na daljnju komunikaciju i suradnju u sklopu projekta.
Sunčana Franić, IRMO