U sklopu Erasmus+ Jean Monnet projekta ‘Javne politike Europske unije i platformizacija kulturnog i audio-vizualnog sektora – platEU’ Odjel za kulturu i komunikacije IRMO-a organizirao je okrugli stol pod naslovom ‘Digitalne kulturne politike: Od javnih politika prema praksi i natrag’. Okrugli se stol održao 4.ožujka 2022.godine u Multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru, a partneri u organizaciji događanja bili su Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru te Podružnica Zadar Hrvatskog sociološkog društva (HSD).
Skup je otvorila Valerija Barada ispred Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru kao domaćina i partnera okruglog stola. Naglasila je kako joj je zadovoljstvo da Odjel za sociologiju može ugostiti okrugli stol na temu digitalnih kulturnih politika i regulacije medija, budući da je kulturna sociologija jedan od fokusa rada Odjela. Nakon pročelnice Barade govorila je Marija Šarić, voditeljica Podružnice Zadar Hrvatskog sociološkog društva koja je istaknula kako joj je drago da je partnerstvo na ovom okruglom stolu prva aktivnost Podružnice nakon jako dugo vremena, te je naglasila važnost teme sastanka u trenutačnom društveno-političkom kontekstu. Riječ je dala voditeljici projekta i moderatorici okruglog stola Jaki Primorac koja je dala kontekst organizacije rasprave i predstavila sugovornike. Kao inspiraciju za organizaciju okruglog stola Primorac je navela knjigu ‘Digital Cultural Politics: From Policy to Practice’ Bjarkija Valtyssona sa Sveučilišta u Kopenhagenu kojem je potom dala riječ. Valtysson je predstavio ključna mjesta knjige, te otvorio raspravu o javnopolitičkim promjenama za područje kulture i medija uslijed rasta platformi koje stavljaju u centar pitanja konvergencije i konvergirajuće regulacije. Založio se za kritičke digitalne kulturne politike koje će uzeti u obzir cjelokupnu kompleksnost regulatornih okvira, a koje će moći promovirati različite javne ciljeve u takvom kompleksnom i slojevitom okružju. Sljedeće izlaganje držao je Krešimir Krolo sa Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru koji se fokusirao na probleme kulturne participacije u digitalnom okruženju, sa fokusom na mlade. Pružio je odabrane podatke istraživanja o kulturnoj participaciji mladih na Jadranu te ukazao i na poteškoće sa prikupljanjem podataka o participaciji u online kulturnim sadržajima. Naveo je i probleme regionalnih razlika u kulturnoj participaciji, problemu medijske i digitalne pismenosti, te naglasio kako pitanja digitalne uključenosti i isključenosti moramo uzeti u obzir u analizi utjecaja online platformi na promjene u kulturnoj participaciji.
Riječ je zatim preuzeo Aleksandar Brkić sa Sveučilišta Goldsmiths koji je koristeći primjere novonastajućeg digitalnog okruženja Metaversea ukazao na kompleksnu problematiku moguće regulacije novog digitalnog okruženja. Također je istaknuo kako kao ključni problem kulturne politike vidi kako ista, umjesto da kompenzira za nedostatke tržišta sama postaje sve više i više tržišno orijentirana. Dajući primjere UK parlamentarnih ‘white papers’ i prijedloga mogućih regulatornih okvira za platforme, Brkić zaključuje kako takve aktivnosti, iako limitirane, ipak su bolje od prepuštanja regulacije platformi tržištu, budući da je riječ o pitanjima koje se ne tiču samo ekonomije nego i demokracije, javnih politika i društvenog ugovora.
U sljedećem se izlaganju Paško Bilić nadovezao na prethodnu raspravu kroz pitanja što je uistinu novo u platformama, a što je nastavak ili repeticija poznatih aspekata kapitalizma i tržišne ekonomije. Kao podlogu svoje intervencije koristio je knjigu ‘The Political Economy of Digital Monopolies: Contradictions and Alternatives to Data Commodification’ koju je napisao u suautorstvu sa Tonijem Prugom i Mislavom Žitkom. Bilić je naglasio kako je potrebno odmaknuti se od diskursa iznimnosti platformi, a koji je često prisutan kroz označitelje poput platformskog kapitalizma i sl. Bilić je istaknuo kako je poslovni model na kojem se platforme temelje komodifikacija podataka koje proizvodi korisnička aktivnost iz čega proizlazi da je platformama svejedno o kojem sadržaju je riječ. Kao posljedica takve orijentacije je širenje govora mržnje i lažnih vijesti na navedenim platformama pa su se uslijed prozivki digitalni giganti otvorili regulaciji. Međutim, time se odmiče fokus od propitivanja temelja njihovog poslovanja, dakle ne propituje se npr. mogućnost zabrane komodifikacije podataka. U zaključnim opaskama, Bilić se založio za koncept javnog bogatstva, koji razvija u knjizi zajedno s Prugom i Žitkom a koji se odnosi na besplatno dostupne proizvode i resurse koji odgovaraju na potrebe javnosti i zajednice. Javno bogatstvo odnosi se na drugačiji model bavljenjima pitanjima javnog interesa i zaštite infrastrukture poput javnog zdravstva, znanosti i obrazovanja. Nakon izlaganja uslijedila je rasprava u kojoj je na vidjelo još jednom izašla kompleksnost cjelokupnog regulatornog okvira za kulturu i medije u platformskom okruženju, raspravljena black box politika platformskih algoritama te je naglašeno vječno kašnjenje javnih politika za praksama.
Nakon okruglog stola održan je sastanak akademskog odbora projekta platEU, a cjelokupni program događanja možete naći na sljedećoj poveznici.
