U sklopu Erasmus+ Jean Monnet projekta ‘Javne politike Europske unije i platformizacija kulturnog i audio-vizualnog sektora – platEU’ Odjel za kulturu i komunikacije IRMO-a organizirao je okrugli stol pod naslovom ‘Prema kritičkim digitalnim kulturnim politikama? EU, platforme i konvergirajuća regulacija’. Okrugli se stol održao 3.ožujka 2022.godine u Vijećnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a partneri u organizaciji događanja bili su Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Sekcija za sociologiju medija Hrvatskog sociološkog društva (HSD).
Skup je otvorila Helena Popović ispred Odjela za sociologiju Filozofskog fakulteta kao domaćina i partnera okruglog stola. Istaknula je kako je pitanje regulacije stara tema medijskih studija i istraživanja medija, te da se nada kako će rasprave tijekom okruglog stola biti okrenute široj kontekstualizaciji problema koje za kulturu i medije otvara razvoj online platformi. Riječ je dala voditeljici projekta i moderatorici okruglog stola Jaki Primorac koja je dala kontekst organizacije rasprave i predstavila sugovornike. Kao inspiraciju za organizaciju okruglog stola Primorac je navela knjigu ‘Digital Cultural Politics: From Policy to Practice’ Bjarkija Valtyssona sa Sveučilišta u Kopenhagenu kojem je potom dala riječ. Valtysson je predstavio ključna mjesta knjige, te otvorio raspravu o javnopolitičkim promjenama za područje kulture i medija uslijed rasta platformi koje stavljaju u centar pitanja konvergencije i konvergirajuće regulacije. Založio se za kritičke digitalne kulturne politike koje će uzeti u obzir cjelokupnu kompleksnost regulatornih okvira, a koje će moći promovirati različite javne ciljeve u takvom kompleksnom i slojevitom okružju.
Riječ je zatim preuzeo Aleksandar Brkić sa Sveučilišta Goldsmiths koji je koristeći primjere novonastajućeg digitalnog okruženja Metaversea ukazao na kompleksnu problematiku moguće regulacije novog digitalnog okruženja. Također je istaknuo kako kao ključni problem kulturne politike vidi kako ista, umjesto da kompenzira za nedostatke tržišta sama postaje sve više i više tržišno orijentirana. Dajući primjere UK parlamentarnih ‘white papers’ i prijedloga mogućih regulatornih okvira za platforme, Brkić zaključuje kako takve aktivnosti, iako limitirane, ipak su bolje od prepuštanja regulacije platformi tržištu, budući da je riječ o pitanjima koje se ne tiču samo ekonomije nego i demokracije, javnih politika i društvenog ugovora.
U sljedećem se izlaganju Paško Bilić nadovezao na prethodnu raspravu kroz pitanje što je uistinu novo u platformama, a što je nastavak ili repeticija poznatih aspekata kapitalizma i tržišne ekonomije. Kao podlogu svoje intervencije koristio je knjigu ‘The Political Economy of Digital Monopolies: Contradictions and Alternatives to Data Commodification’ koju je napisao u suautorstvu sa Tonijem Prugom i Mislavom Žitkom. Bilić je naglasio kako je potrebno odmaknuti se od diskursa iznimnosti platformi, a koji je često prisutan kroz označitelje poput platformskog kapitalizma i sl. Bilić je istaknuo kako je poslovni model na kojem se platforme temelje komodifikacija podataka koje proizvodi korisnička aktivnost iz čega proizlazi da je platformama svejedno o kojem sadržaju je riječ. Kao posljedica takve orijentacije je širenje govora mržnje i lažnih vijesti na navedenim platformama pa su se uslijed prozivki digitalni giganti otvorili regulaciji. Međutim, time se odmiče fokus od propitivanja temelja njihovog poslovanja, dakle ne propituje se npr. mogućnost zabrane komodifikacije podataka. U zaključnim opaskama, Bilić se založio za koncept javnog bogatstva, koji razvija u knjizi zajedno s Prugom i Žitkom a koji se odnosi na besplatno dostupne proizvode i resurse koji odgovaraju na potrebe javnosti i zajednice. Javno bogatstvo odnosi se na drugačiji model bavljenjima pitanjima javnog interesa i zaštite infrastrukture poput javnog zdravstva, znanosti i obrazovanja. Nakon izlaganja uslijedila je rasprava u kojoj je na vidjelo još jednom izašla kompleksnost cjelokupnog regulatornog okvira, naglašeno vječno kašnjenje javnih politika za praksama, ali je istaknuta potreba i za jačim naglaskom na bottom-up promjenama i primjenama.
Prije okruglog stola održan je sastanak organizacijskog odbora projekta platEU, a cjelokupni program događanja možete naći na sljedećoj poveznici.
